Ančić, Mladen. Od vladarske curtis do gradskoga kotara. Bijaći i crkva sv. Marte od početka 9. do početka 13. stoljeća // Starohrvatska prosvjeta. Ser. III. 1999. Sv. 26. S. 189–236.
Ančić, Mladen. Ranosrednjovjekovni Neretvani ili Humljani: Tragom zabune koju je prouzročilo djelo De administrando imperio // Hum i Hercegovina kroz povijest. Zbornik radova. Knj. I / Ur. I. Lučić. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2011. S. 217–278.
Ančić, Mladen. Zamišljanje tradicije: Vrijeme i okolnosti postanka 30. glave djela De administrando imperio // Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. 2010. Knj. 42. S. 133–152.
Barada, Miho. Hrvatski vlasteoski feudalizam po Vinodolskom zakonu. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1952. 133 s.
Basić, Ivan. Neka pitanja tekstualne transmisije izvora Porfirogenetovih poglavlja o Dalmaciji // Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. 2012. Knj. 44. S. 175–196.
Belaj, Vitomir; Belaj, Juraj. Sveti trokuti. Topografija hrvatske mitologije. Zagreb: Ibis grafika: Institut za arheologiju: Matica hrvatska, 2014. 483 s.
Borri, Francesco. White Croatia and the arrival of the Croats: An interpretation of Constantine Porphyrogenitus on the oldest Dalmatian history // Early Medieval Europe. 2011. Vol. 19 (2). P. 204–231.
Bowlus, Charles R. Ethnogenesis models and the age of migrations: A critique // Austrian History Yearbook. 1995. Vol. XXVI. P. 147–164.
Bowlus, Charles R. Ethnogenesis: The tyranny of a concept // On barbarian identity: Critical approaches to ethnicity in the early Middle Ages / Ed. by A. Gillett. Turnhout: Brepols, 2002. P. 241–256.
Budak, Neven. Prva stoljeća Hrvatske. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1994. 248 s.
Budak, Neven. Tumačenje podrijetla Hrvata i najstarije povijesti Hrvata u djelima srednjovjekovnih pisaca // Etnogeneza Hrvata / Ur. N. Budak. Zagreb, 1995. S. 73–78.
Budak, Neven. Hrvati u ranom srednjem vijeku // Povijest Hrvata. Knj. 1: Srednji vijek / Glavni urednik Franjo Šanjek. Zagreb: Školska knjiga, 2003. S. 49–79.
Budak, Neven. Identities in early medieval Dalmatia (7th–11th century) // Franks, Northmen, and Slavs: Identities and state formation in early medieval Europe / Ed. by Ildar H. Garipzanov, Patrick J. Geary, and Przemysław Urbańczyk. Turnhout: Brepols, 2008. P. 223–241.
Burić, Tonči. Villa sancti Georgii de Putalio // Starohrvatska prosvjeta. Ser. III. 1984. Sv. 14. S. 305–324.
Burić, Tonči. Perunovo brdo (monte Borun) — prilog poznavanju poganske slavenske toponimije u Kaštelima // Starohrvatska prosvjeta. Ser. III. 2011. Sv. 38. S. 59–82.
Bystrický, Peter. Longobardskí králi 488–572 // Vojenska historia. Časopis pre vojensku historiu, muzejnictvo a archivnictvo. Bratislava, 2007. Roč. 11 (2). S. 3–21.
Curta, Florin. The making of the Slavs: Between ethnogenesis, invention, and migration // Studia Slavica et Balcanica Petropolitana. 2008. № 2 (4). С. 155–172.
Dümmler, Ernst. Über die älteste Geschichte der Slawen in Dalmatien. (549–928.) // Sitzungsberichte der philosophisch-historischen Clasee der kaiserlichen Akademie der Wissenschaften. Wien: W. Baumüller, 1856. Bd XX. S. 353–430.
Dzino, Danijel. Novi pristupi izučavanju ranog hrvatskog identiteta // Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. 2009. Knj. 41. S. 33–54.
Dzino, Danijel. Pričam ti priču: Ideološko-narativni diskursi o dolasku Hrvata u De administrando imperio // Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. 2010. Knj. 42. S. 153–165.
Dzino, Danijel. Becoming Slav, becoming Croat: Identity transformations in post-Roman and early medieval Dalmatia. Leiden: Brill, 2010. 272 p.
Dzino, Danijel. Local knowledge and wider contexts: Stories of the arrival of the Croats in De Administrando Imperio in the past and present // Byzantium, its neighbours and its cultures / Ed. by Danijel Dzino and Ken Parry (Byzantina Australiensia 20). Sydney: Australian Association for Byzantine Studies, 2014. P. 89–104.
Gillett, Andrew. Was ethnicity politicized in the earliest medieval kingdoms? // On barbarian identity: Critical approaches to ethnicity in the early Middle Ages / Ed. by A. Gillett. Turnhout: Brepols, 2002. P. 85–121.
Gillett, Andrew. Ethnogenesis: A contested model of early medieval Europe // History Compass. 2006. Vol. 4. P. 241–260.
Goffart, Walter. The narrators of barbarian history (A. D. 550–800): Jordanes, Gregory of Tours, Bede, and Paul the Deacon. Princeton (New Jersey): Princeton University Press, 1988. 512 p.
Goffart, Walter. Does the distant past impinge on the Invasion Age Germans? // On barbarian identity: Critical approaches to ethnicity in the Early Middle Ages / Ed. by A. Gillett. Turnhout: Brepols, 2002. P. 21–37.
Grafenauer, Bogo. Prilog kritici izvještaja Konstantina Porfirogeneta o doseljenju Hrvata // Historijski zbornik. 1952. God. V. Br. 1–2. S. 1–56.
Grafenauer, Bogo. Vprašanje konca Kocljeve vlade v Spodnji Panoniji // Zgodovinski časopis. 1952–1953. Letnik VI–VII (Kosov zbornik). S. 171–190.
Guldescu, Stanko. History of medieval Croatia. The Hague: Mouton, 1964. 351 p.
Hauptmann, Ljudmil. Mejna grofija spodnjepanonska // Razprave znanstvenega društva za humanistične vede v Ljubljani. 1923. Kn. 1. S. 311–357.
Hauptmann, Ljudmil. Dolazak Hrvata // Zbornik kralja Tomislava (Posebna izdanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Knj. 17). Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1925. S. 86–127.
Hauptmann, Ljudmil. Koje su sile hrvatske povijesti odlučivale u vrijeme narodne dinastije // Zbornik kralja Tomislava (Posebna izdanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Knj. 17). Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1925. S. 165–187.
Hauptmann, Ljudmil. Konstantin Porfirogenit o porijeklu stanovništva dubrovačkoga zaleđa // Zbornik iz dubrovačke prošlosti: Milanu Rešetaru o 70-oj godišnjici života prijatelji i učenici. Dubrovnik: Jadran, 1931. S. 17–24.
Hauptmann, Ljudmil. Podrijetlo hrvatskoga plemstva // Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 1942. Knj. 273. S. 19–112.
Heather, Peter J. Ethnicity, group identity, and social status in the Migration period // Franks, Northmen, and Slavs: Identities and state formation in early medieval Europe / Ed. by Ildar H. Garipzanov, Patrick J. Geary, and Przemysław Urbańczyk. Turnhout: Brepols Publishers, 2008. P. 17–49.
Hedeager, Lotte. The creation of Germanic identity. A European origin myth // Frontiéres d’Empire. Nature et signification des frontiéres romaines / Ed. par P. Brun, S. Van der Leeuw, C. Whittaker. Nemours, 1993. P. 121–132.
Hedeager, Lotte. Cosmological endurance: Pagan identities in early Christian Europe // Journal of European Archaeology. 1998. Vol. 3. P. 383–397.
Hedeager, Lotte. Migration period Europe: The formation of a political mentality // Rituals of power: From Late Antiquity to the Early Middle Ages / Ed. by F. Thews and J. L. Nelson (The Transformation of the Roman World. Vol. 8). Leiden; Boston; Köln: Brill, 2000. P. 15–57.
Hobsbawm, Eric; Ranger, Terence (eds). The Invention of Tradition. Cambridge: Cambridge University Press, 1983. 320 p.
Ivanišević, Milan. Otok hrvatskoga vladara // Tusculum. 2008. Vol. 1. S. 109–124.
Kalhous, David. Anatomy of a Duchy. The Political and Ecclesiastical Structures of Early Přemyslid Bohemia. Leiden; Boston: Brill, 2012. 350 s.
Kasperski, Robert. Problem etnogenezy Gotów w ujęciu Herwiga Wolframa: Refleksje nad metodą // Kwartalnik historyczny. 2011. Rocznik 118. Z. 3. S. 399–430.
Kasperski, Robert. Teodoryk Wielki i Kasjodor. Studia nad tworzeniem «tradycji dynastycznej Amalów». Kraków: Universitas, 2013. 298 s.
Katičić, Radoslav. «Bog Hrvata» u Konstantina Porfirogeneta // Zbornik u čast Petru Skoku o stotoj obljetnici rođenja (1881–1956). Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1985. S. 237–247.
Katičić, Radoslav. Vetustiores ecclesiae spalatensis memoriae // Starohrvatska prosvjeta. Ser. III. 1987. Sv. 17. S. 17–51.
Katičić, Radoslav. Božanski boj — tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine. Zagreb; Mošćenička Draga: Ibis grafika: Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Katedra čakavskog sabora Općine Mošćenička draga, 2008. 386 s.
Klaić, Nada. Marginalia uz problem doseljenja Hrvata // Hauptmannov zbornik (Razprave SAZU. Knj. V). Ljubljana: SAZU, Razred za zgodovinske in družbene vede, 1966. S. 19–35.
Klaić, Nada. Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. 2. izd. Zagreb: Školska knjiga, 1975. 595 s.
Košćak, Vladimir. O nekim pitanjima hrvatske povijesti u ranom srednjem vijeku // Historijski zbornik. 1984. God. XXXVII (1). S. 211–234.
Krause, Hermann Leopold. Res Slavorum in imperiorum occidentalis et orientalis confinio habitantium saeculo IX. Pars I. Berolini: Typis Gustavi Schade, 1854. 56 p.
Lajoye, Patrice. There is no «Perun in the Caucasus»… but maybe an ancient Iranian thunder demon // Studia Mythologica Slavica. 2012. Vol. XV. P. 179–184.
Laušić, Ante. Pripadnost i uloga srednjovjekovnih Poljica u vrijeme hrvatskih narodnih vladara // Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. 1989. Sv. 22. S. 23–48.
Levak, Maurizio. Slaveni vojvode Ivana. Kolonizacija Slavena u Istri u početnom razdoblju franačke uprave. Zagreb: Leykam international, 2007. 143 s.
Liebeschuetz, Wolf. The debate about the ethnogenesis of the Germanic tribes // From Rome to Constantinople: Studies in honour of Averil Cameron / Ed. by H. Amirav and Bas ter Haar Romeny. Leuven: Peeters, 2007. P. 341–355.
Lončar, Miljenko. Porfirogenetova seoba Hrvata pred sudom novije literature // Diadora. 1992. Sv. 14. S. 375–448.
Marasović, Tomislav. Bijaći u svjetlu proučavanja ranosrednjovjekovnih vladarskih rezidencija // Starohrvatska prosvjeta. Ser. III. 1999. Sv. 26. S. 331–359.
Margetić, Lujo. Konstantin Porfirogenet i vrijeme dolaska Hrvata // Zbornik Historijskog zavoda Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Zagreb, 1977. Knj. 8. S. 5–88.
Margetić, Lujo. Ugovor Mletaka i italskih gradova contra generationes Sclavorum (840.) // Historijski zbornik. 1988. God. XLI (1). S. 217–235.
Margetić, Lujo. Bilješke uz Trpimirovu ispravu (CD I, 3–8) // Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu. 1993. God. 30. Br. 1. S. 47–51.
Margetić, Lujo. Bilješke u vezi s nastankom hrvatske države u 9. stoljeću // Etnogeneza Hrvata / Ur. Neven Budak. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, 1995. S. 144–147.
Margetić, Lujo. Povezanost strukture hrvatskog društva i političkih odnosa u srednjem vijeku (do pojave staleža) // Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 2003. Knj. 487. S. 1–150.
Margetić, Lujo. O Borni, vojvodi Gačana // Prošlost obvezuje: Povijesni korijeni Gospićko-Senjske biskupije: Zbornik biskupa Mile Bogovića / Urednik: Franjo Emanuel Hoško. Rijeka: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu — Teologija u Rijeci, 2004. S. 87–101.
Markotić, Vladimir. Ho ton Hrobaton Theos, Porphyrogenitus’ God of the Croats // Mandićev zbornik. U čast o. dra Dominika Mandića prigodom njegove 75-godišnjice života. Rim: Hrvatski povijesni institut, 1965. S. 11–37.
Marušić, Juraj Božidar. O poljičkim Tugarima u Trpimirovoj darovnici i supetarskom kartularu // Crkva u svijetu. 1974. Sv. 9. Br. 1. S. 97–103.
Matijević Sokol, Mirjana. 1150. obljetnica darovnice kneza Trpimira // 100 godina Arheološkog muzeja Istre u Puli: Nova istraživanja u Hrvatskoj. Znanstveni skup, Pula, 8.–12. listopada 2002. / Odgovorni ur. D. Komšo (Izdanja Hrvatskog arheološkog društva. Knj. 25). Zagreb: Hrvatsko arheološko društvo, 2010. S. 8–18.
Milošević, Ante. Karolinški utjecaji u Hrvatskoj kneževini u svjetlu arheoloških nalaza // Hrvati i Karolinzi. Dio I: Rasprave i vrela. Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 2000. S. 106–139.
Milošević, Ante. Il bassorilievo altomedievale del cavaliere di Žrnovnica in Dalmazia // Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH. Sarajevo, 2008. Knj. 37/35. S. 181–217.
Milošević, Ante. Slika Božanskog boja — likovni i ikonografski pogled na konjanički reljef iz Žrnovnice u Dalmaciji // Perunovo koplje / Ur. A. Pleterski, T. Vinšćak (SMS — Supplementa. Vol. 4). Ljubljana: Založba ZRC, 2011. S. 17–72.
Milošević, Ante. Tko je Porin iz 30. glave De administrando imperio? // Starohrvatska prosvjeta. Ser. III. 2013. Sv. 40. S. 127–134.
Milošević, Ante. Tragovi starih vjerovanja u kršćanstvu ranoga srednjeg vijeka. Dubrovnik; Split: Omega engineering: Centar «Studia Mediterranea», 2013. 240 s.
Moisl, Hermann. Anglo-Saxon royal genealogies and Germanic oral tradition // Journal of Medieval History. 1981. Vol. 7. P. 215–248.
Murray, Alexander C. Reinhard Wenskus on «ethnogenesis», ethnicity, and the origin of the Franks // On barbarian identity: Critical approaches to ethnicity in the Early Middle Ages / Ed. by A. Gillett. Turnhout: Brepols, 2002. P. 39–68.
Mužić, Ivan. Slaveni, Goti i Hrvati na teritoriju rimske provincije Dalmacije. 4. prerađeno i dopunjeno izd. Split: Biblioteka Iberia, 1996. 528 s.
Mužić, Ivan. Svetojurjevska problematika u Hrvata i sveti Juraj na reljefu crkve u Žrnovnici // Starohrvatska problematika. Ser. III. 2011. Sv. 38. S. 187–213.
Omašić, Vjeko. Povijest Kaštela: Od početaka do kraja XVIII stoljeća. Split: Logos, 1986. 416 s.
Perić, Olja. Jezični slojevi Trpimirove isprave // Живаантика. Скопje, 1984. Год. 34. Св. 1–2. С. 165–170.
Pleterski, Andrej. The trinity concept in the Slavonic ideological system and the Slavonic spatial measurement system // Światowit. 1995. Vol. 40. S. 113–143.
Pleterski, Andrej. Strukture tridelne ideologije v prostoru pri Slovanih // Zgodovinski časopis. 1996. Letnik 50. Št. 2. S. 163–185.
Pleterski, Andrej. Kulturni genom: Prostor in njegovi ideogrami mitične zgodbe. Ljubljana: Založba ZRC, 2014. 408 s.
Smith, Julia M. H. Province and empire: Brittany and the Carolingians. Cambridge: Cambridge University Press, 1992. 257 p.
Smith, Julia M. H. Confronting identities: The rhetoric and reality of a Carolingian frontier // Integration und Herrschaft. Ethnische Identitäten und soziale Organisation im Frühmittelalter / Hrsg. von W. Pohl und M. Diesenberger. Wien, 2002. S. 169–182.
Šegvić, Kerubin. Gotsko podrijetlo Hrvata i kako nastade Hrvatska / Preveo i priredio Vlado Nuić. Split: HKD Napredak, 1997. 132 s.
Šišić, Ferdo. Genealoški prilozi оhrvatskoj narodnoj dinastiji // Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu. 1914. Sv. 13. Br. 1. S. 1–93.
Šišić, Ferdo. Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. Pretisak izdanja iz 1925. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990. 749 s.
Todorov, Boris. Byzantine myths of origins and their functions // Studia Slavica et Balcanica Petropolitana. 2008. № 2 (4). С. 64–72.
Tolochko, Oleksij P. The Primary Chronicle’s «Ethnography» revisited: Slavs and Varangians in the Middle Dnieper Region and the origin of the Rus’ state // Franks, Northmen, and Slavs: identities and state formation in early medieval Europe / Ed. by Ildar H. Garipzanov, Patrick J. Geary, and Przemysław Urbańczyk. Turnhout: Brepols Publishers, 2008. P. 169–188.
Třeštík, Dušan. Mýty kmene Čechů (7.–10. století). Tři studie ke «Starým pověstem Českým». Praha: Nakladatelství Lidové noviny, 2003. 292 s.
Urbańczyk, Przemysław. Slavic and Christian identities during transition to the Polish statehood // Franks, Northmen, and Slavs: Identities and state formation in early medieval Europe / Ed. by Ildar H. Garipzanov, Patrick J. Geary, and Przemysław Urbańczyk. Turnhout: Brepols Publishers, 2008. P. 205–222.
Urbańczyk, Przemysław. Trudne początki Polski. Wrocław: Wydawnictwo Uniwersytetu Wrocławskiego Sp. z o. o., 2008. 420 s.
Vansina, Jan. Oral Tradition as History. Madison: University of Wisconsin Press, 1985. 258 p.
Wenskus, Reinhard. Stammesbildung und Verfassung. Das Werden der frühmittelalterlichen gentes. Köln; Graz: Böhlau Verlag, 1961. 656 s.
Wolfram, Herwig. Gothic history and historical ethnography // Journal of Medieval History. 1981. Vol. 7/4. P. 309–319.
Wolfram, Herwig. The image of Central Europe in Constantine VII Porphyrogenitus’ // Constantine VII Porhyrogenitus and his age: Second International Byzantine conference (Delphi, 22-26 July 1987). Athens, 1989. P. 5–14.
Wolfram, Herwig. Einleitung oder Überlegungen zur Origo Gentis // Typen der Ethnogenese unter besonderer Berücksichtigung der Bayern. Teil I / Hrsg. von H. Wolfram und W. Pohl. Wien, 1990. S. 19–34.
Wolfram, Herwig. Origo et religio. Ethnic traditions and literature in early medieval texts // Early Medieval Europe. 1994. Vol. 3/1. P. 19–38.
Wolfram, Herwig. Origo et religio. Ethnic traditions and literature in early medieval texts // From Roman Provinces to Medieval Kingdoms / Ed. by Thomas F. X. Noble. London; New York: Routledge, 2006. P. 57–74.
Zaroff, Roman. Organized pagan cult in Kievan Rus’. The invention of foreign elite or evolution of local tradition? // Studia mythologica Slavica. 1999. Vol. II. P. 47–76.
Алимов, Денис Евгеньевич. «Переселение» и «крещение»: К проблеме формирования хорватской этничности в Далмации // Studia Slavica et Balcanica Petropolitana. 2008. № 2 (4). С. 94–116.
Алимов, Денис Евгеньевич. Хорваты и горы: К вопросу о характере хорватской идентичности в Аварском каганате // Studia Slavica et Balcanica Petropolitana. 2010. № 2 (8). С. 135–160.
Алимов, Денис Евгеньевич. Полития Борны: Gentes и Herrschaft в Далмации в первой четверти IX века // Studia Slavica et Balcanica Petropolitana. 2011. № 1 (9). С. 101–142.
Алимов, Денис Евгеньевич. Готская теория происхождения хорватов: Pro et contra // Вопросы истории славян. Воронеж: Издательство ИПЦ ВГУ, 2013. Вып. 21. С. 55–74.
Алимов, Денис Евгеньевич. Хорватская идентичность в раннее Средневековье: Проблема интерпретации // Вестник Санкт-Петербургского государственного университета. Сер. 2. 2013. Вып. 4. С. 99–108.
Аничков, Евгений Васильевич. Язычество и древняя Русь. Репринтное издание 1914 г. Москва: Индрик, 2003. 440 с.
Белков, Павел Людвигович. «Эпос миграций» в системе атрибутов традиционной власти // Символы и атрибуты власти: Генезис, семантика, функции / Отв. ред. Попов, Владимир Александрович. Санкт- Петербург: МАЭ РАН, 1996. С. 63–71.
Будимир, Милан. Порфирогенит и наша народна традиција // Гласник Српске академиjе наука. 1949. Књ. I. Бр. 1–2. С. 243–245.
Васильев, Михаил Александрович. Язычество восточных славян накануне крещения Руси. Религиозно- мифологическое взаимодействие с иранским миром. Языческая реформа князя Владимира. Москва: Индрик, 1998. 328 с.
Войтович, Леонтiй Вiкторович. Карпатськi хорвати в етнополiтичному розвитку Центрально- Схiдної Європи раннього середньовiччя // Україна в Центрально-Схiдної Європi (з найдавнiших часiв до кiнця XVIII ст.). Київ, 2004. Вип. 4. C. 105–132.
Гейштор, Александр. Мифология славян / Пер. с польского А. М. Шпирта. Москва: Издательство «Весь Мир», 2014. 384 с.
Дзино, Дэниел. «Становиться славянином», «становиться хорватом»: Новые направления в исследовании идентичностей позднеантичного и раннесредневекового Иллирика // Studia Slavica et Balcanica Petropolitana. № 2 (4). 2008. С. 37–58.
Иванов, Вячеслав Всеволодович. К этимологии балтского и славянского названия бога грома // Вопросы славянского языкознания. Москва: Издательство АН СССР, 1958. Вып. 3. С. 110–111.
Иванов, Вячеслав Всеволодович; Топоров, Владимир Николаевич. Исследования в области славянских древностей. Москва: Наука, 1974. 342 с.
Измайлов, Искандер Лерунович. Средневековые булгары: Этнополитическая и этноконфессиональная общность // История татар с древнейших времен: В 7 т. Т. II. Волжская Булгария и Великая Степь. Казань: Издательство «РухИЛ», 2006. С. 631–649.
Клейн, Лев Самойлович. Воскрешение Перуна. К реконструкции восточнославянского язычества. Санкт-Петербург: Евразия, 2004. 480 с.
Костромин, Константин Александрович. Происхождение и функция древнерусской церковной десятины и западноевропейские аналоги // Древняя Русь во времени, в личностях, в идеях. Альманах. Вып. 1. Санкт-Петербург; Казань, 2014. С. 35–62.
Кулишић, Шпиро; Петровић, Петар Ж.; Пантелић, Никола. Српски митолошки речник. Београд: Нолит, 1970. 328 с.
Майоров, Александр Вячеславович. Великая Хорватия: Этногенез и ранняя история славян Прикарпатского региона. Санкт-Петербург: Изд-во С.-Петерб. ун-та, 2006. 209 с.
Петрухин, Владимир Яковлевич. Проблема происхождения древнерусской десятины: «Ветхий завет» и древнерусская традиция // Florilegium: К 60-летию Б. Н. Флори. Москва: Языки русской культуры, 2000. С. 265–276.
Петрухин, Владимир Яковлевич. Мифы финно-угров. Москва: Астрель; АСТ: Транзиткнига, 2005. 463 с.
Петрухин, Владимир Яковлевич. «Русь и вси языци». Аспекты исторических взаимосвязей: Историко- археологические очерки. Москва: Языки славянских культур, 2011. 384 с.
Ронин, Владимир Карлович. Франко-хорватские отношения в трактате Константина VII Багрянородного «Об управлении империей» // Византийский временник. 1983. Т. 44. С. 60–67.
Рыбаков, Борис Александрович. Язычество древних славян. Изд. 2-е. Москва: Наука, 1994. 608 с.
Рыбаков, Борис Александрович. Язычество Древней Руси. Москва: Академический Проект, 2013. 805 с.
Толочко, Алексей Петрович. Очерки начальной Руси. Киев; Санкт-Петербург: Лаурус, 2015. 336 с.
Тржештик, Душан. Славянские этногенетические легенды и их идеологическая функция // Studia Balcanica, 20. Раннефеодальные славянские государства и народности. София, 1991. С. 35–42 .
Флоря, Борис Николаевич. Исследования по истории Церкви. Древнерусское и славянское средневековье. Москва: ЦНЦ «Православная энциклопедия», 2007. 436 с.
Щавелёв, Алексей Сергеевич. Славянские легенды о первых князьях. Сравнительно-историческое исследование моделей власти у славян. Москва: Северный паломник, 2007. 272 с.
Щапов, Ярослав Николаевич. Церковь в системе государственной власти Древней Руси // Древнерусское государство и его международное значение. Москва: Наука, 1965. С. 279–354.
Русский 
English 