| Abstract |
This article discusses several issues related to the vlachology studies. By «vlachology» the author refers to the general study of Vlachs, the history of the term Vlach, the people or peoples named by that term, and basically all themes related to the Vlach phenomenon. The article is divided into three chapters, each of which dealing with somewhat different issues, but all of them being a part of a broader research problem. The first part of the article deals with the problem of using small and capital letters in writing the names of historical identity groups, or presumed identity groups, like for example the medieval Vlachs. The author argues that the issue of writing a group/collective name with or without the capital letter is essentially not a linguistic one, as it may seem on the surface, but rather an ideological one, and is based on our contemporary values and traditions, which distort our perception of the past. In the second chapter the author addresses the issue of bilingualism/multilingualism in the medieval Balkans and on the east Adriatic coast. The main focus is on the question whether the concept of bilingualsm can be defined at all and then applied to a certain historical phenomenon. The author argues that the concept of bilingualism is more of a modern construct then a historical category. Another aspect of the bilingualism narrative is the tendency to often link bilingualisms to certain linguistic or ethnic groups, as if being bilingual or multilingual in history was somehow connected to being a member of a certain (for instance «opressed») ethnic group. In questionning this thesis the author provides historical examples of bilingualism being in no way connected to the (ethnic) «origins» of the bilingual individual or the bilingual group. The final chapter discusses some issues of the general terminolgy, and its use in the Vlach studies, and also onomastic issues, that is, the Romanic suffixes in Slavic personal names, and — connected to it — the «Romanianizing» tendency which can be noticed in some works dealing with Vlachs and Balkan history. The author concludes that not only is there an erroneous tendency to identify all Vlachs with Romans, or people speaking romance languages, but also to identify them with a specific group of romanophones: the Romanians. |
| Bibliography |
- Abrahamian, Levon Hm. Mother Tongue: Linguistic Nationalism and the Cult of Translation in Postcommunist Armenia, in Berkeley Program in Soviet and Post-Soviet Studies. University of California — Berkeley, 1998. (http://iseees.berkeley.edu/bps/publications/1998_01-abra.pdf (last accessed — 01.12.2013)).
Botica, Ivan. Vlah i vlah — nekoć i danas, in Granić, Jagoda (ed.). Jezik i identiteti. Zagreb; Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 2007. S. 61–69.
Budak, Neven. Etničnost i povijest, in Heršak, Emil (ed.). Etničnost i povijest. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti: Naklada Jesenski i Turk: Hrvatsko sociološko društvo, 1999. S. 11–24.
Chin, Ng Bee; Wigglesworth, Gillian. Bilingualism: An Advanced Resource Book. London: Routledge (Taylor & Francis), 2007. 358 p.
De Saussure, Ferdinand. Tečaj opće lingvistike. Zagreb: ArTresor naklada: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2000. 578 s.
Džino, Danijel. Novi pristupi izučavanju ranog hrvatskog identiteta, in Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. Zagreb, 2009. Knj. 41. S. 33–54.
Džino, Danijel. Becoming Slav, becoming Croat: Identity transformations in post-Roman and early medieval Dalmatia. Leiden; Boston: Brill, 2010. 271 p.
Džino, Danijel. Illyricum in Roman politics 229 BC – 68 AD. Cambridge: Cambridge University Press, 2010. 242 p.
Edwards, John R. Multilingualism. London: Routledge, 1994. 272 p.
Jakić-Cestarić, Vesna. Etnički odnosi u srednjevjekovnom Zadru prema analizi osobnih imena, in Radovi Instituta JAZU u Zadru. 1972. Sv. 19. S. 99–170.
Jonke, Ljudevit; Stevanović, Mihailo. Pravopis srpskohrvatskog jezika: školsko izdanje. Zagreb: Matica hrvatska; Novi Sad: Matica srpska, 1966. 273 s.
Kordić, Snježana. Ideologija nacionalnog identiteta i nacionalne kullture, in Ajdačić, Dejan; Lazarević Di Đakomo, Persida (eds.). U čast Pera Jakobsena. Zbornik radova. Beograd: SlovoSlavija, 2010. S. 225–239.
Krasić, Stjepan. Počelo je u Rimu. Katolička obnova i normiranje hrvatskoga jezika u XVII stoljeću. Dubrovnik: Matica hrvatska — Ogranak Dubrovnik, 2009. 575 s.
Mirdita, Zef. Vlasi u Historiografiji. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2004. 562 s.
Nikolić, Zrinka. Rođaci i bližnji. Dalmatinsko gradsko plemstvo u ranom srednjem vijeku. Zagreb: Matica hrvatska, 2003. 243 s.
Pijović, Marko. Nekoliko misli o mogućem podrijetlu naziva «Vlah», in Studia Mythologica Slavica. 2010. Vol. 13. S. 199–210.
Skok, Petar. Češka knjiga o vlaškom pravu, in Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. 1918. Knj. XXX. S. 295–316.
Skok, Petar. Vlah, in Enciklopedija Jugoslavije. Sv. VIII. (Srbija – Ž). Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod, 1971. S. 514–516.
Skok, Petar. Vlah, in Etimologijski riječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Knj. III. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1973. S. 606–609.
Šišić, Ferdo. Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda. D. I. (600.–1526.). Split: Marjan tisak, 2004. 272 s.
Škiljan, Dubravko. Pogled u lingvistiku. 4. izmijenjeno izd. Rijeka: Naklada Benja, 1994. 241 s.
Truhelka Ćiro. Studije o podrijetlu: Etnološka razmatranja iz Bosne i Hercegovine. Pretisak izdanja iz 1941. Zagreb: Hrvatsko društvo folklorista, 1992. 143 s.
Wolfram, Herwig. Razmatranja o origo gentis, in Budak, Neven (ed.). Etnogeneza Hrvata. Zagreb, 1995. S. 40–53.
Antonijević, Dragoslav. Obredi i običaju balkanskih stočara (Posebna izdanja Balkanološkog instituta SANU. Knj. XVI). Beograd: Balkanološki instituta SANU, 1982. 194 s.
Ivić, Pavle; Grković, Milica. Dečanske hrisovulje. Novi Sad: Institut za lingvistiku u Novom Sadu, 1976. 343 s.
Ivić, Pavle; Jerković, Vera. Pravopis srpskohrvatskih ćirilskih povelja i pisama XII i XIII veka. Novi Sad: Filozofski fakultet u Novom Sadu, 1981. 226 s.
Ivić, Pavle; Jerković, Vera. Paleografski opis i pravopis dečanskih hrisovulja. Novi Sad: Filozofski fakultet u Novom Sadu: Institut za južnoslavenske jezike, 1982. 143 s.
Jireček, Konstantin. Konvencionalni tajni jezici na balkanskom poluostrvu, in Zbornik Konstantina Jirečeka. Knj. I. Beograd: Srpska akademija nauka i umjetnosti, 1959. S. 315–320.
Jireček, Konstantin. Istorija Srba. Knj. I. Politička istorija do 1537. godine. Fototipsko izdanje iz 1952. Pirot: Pi-press, 2010. 512 s.
Kovačević, Jovan. Doseljenje Slovena na Balkansko poluostrvo, in Ćirković, Sima (ed.). Istorija Srpskog naroda. Knj. I: Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371). Beograd: Srpska književna zadruga, 1981. S. 109–124.
Hrabak, Bogumil. Širenje arbanaških stočara po ravnicama i slovenski ratari srednjovekovne Albanije, in Bojović, Jovan P. (ed.). Stanovništvo slovenskog porijekla u Albaniji. Zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa održanog na Cetinju 21, 22. i 23. juna 1990. godine. Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1991 (http://www.rastko.rs/rastko-al/zbornik1990/bhrabak-sirenje.php (last accessed — 01.12.2013)).
|
English 
Русский 