Muzic I. Sklavi(ni).ΣΚΛΑΒΗΝΟ and the making of the Croatian nation on the Balkans

Modified Date
Published Date:
Title of the article  Sklavi(ni).ΣΚΛΑΒΗΝΟ and the making of the Croatian nation on the Balkans
Authors  Muzic I.
In the section  Commentarii / Articles
Year 2008 Issue  2 Pages  73-93
Type of article RAR Index UDK  94(495).01+94(497.5) Index BBK  
Abstract  On the basis of the sources containing the information on migrations to the territory of present-day Croatia, the author comes to the conclusion, that the name Sklavi(ni) referred basically to polyethnic immigrants to the Balkans. Having summarized the results of anthropological and genetic researches, the author concludes that the modern Croats are for the most part the descendants of the indigenous population of the Balkans. Tha author argues that the Croatian people has been formed as a new ethnic community in the Balkans by the ethnic merging and social interaction of the warrior units of the Gotho-Selavins coming from the north of Europe, with the numerous indigenous population found in that area.
Keywords  ethnogenesis of slaves, Balkans, Byzantine empire, croatians
Full text version of the article Article language  
Bibliography

1. Curta F. The Making of the Slavs: History and Archaeology of the Lower Danube Region, c. 500-700. Cambridge; New York, 2001.
2. Kuzmić M. Gothomania//Nastavni vjesnik. Zagreb, 1930. God. XXXIX. Br. 1-4. S. 10-26.
3. ВИИНJ. Т. I. С. 117-118.
4. Феофилакт Симокатта/Пер. С. А. Иванова//Свод древнейших письменных известий о славянах. Т. II: (VII-IX вв.)/Сост. С. А. Иванов, Г. Г. Литаврин, В. К. Ронин. М., 1995. C. 30-31.
5. Weiss G. Das Ethnikon Sklabenoi, Sklaboi in den griechischen Quellen bis 1025. Wiesbaden; Stuttgart, 1988. S. 54.
6. Wolfram H., Kusternig A., Haupt H. Quellen zur Geschichte des 7. und 8. Jahrhunderts. Darmstadt, 1994. S. 488.
7. Documenta historiae chroaticae periodum antiquam illustrantia/Collegit, digessit, explicuit Dr F. Raeki. Zagrabiae, 1877. P. 367-368.
8. Šišić F. Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. Zagreb, 1925. S. 398.
9. Toma Arhiđakon. Povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika/Predgovor, latinski tekst, kritički aparat i prijevod na hrvatski jezik O. Perić. Split, 2003. S. 52.
10. Eggers M. Das «Großmährische Reich»: Realität oder Fiktion? Eine Neuinterpretation der Quellen zur Geschichte des mittleren Donauraumes im 9. Jahrhundert. Stuttgart, 1995. S. 214.
11. ВИИНJ. Т. II. С. 79.
12. Продолжатель Феофана. Жизнеописания византийских царей/Пер., статья, коммент. Я. Н. Любарского. СПб., 1992. С. 122.
13. Б. ВИИНJ. Т. II. С. 10-11.
14. Б. ВИИНJ. С. 27
15. Константин Багрянородный. Об управлении империей/Пер. Г. Г. Литаврина; Под ред. Г. Г. Литаврина, А. П. Новосельцева. М.,1991. C. 127.
16. ВИИНJ. Т. II. С. 28.
17. ВИИНJ. С. 39.
18. Popović D. S. Prilozi čitanju i razumevanju raznih starina. Beograd, 1957. S. 1047.
19. Toma Arhiрakon. Kronika. Split, 1977. S. 33.
20. Wolfram H. Die Goten. München, 2001. S. 30.
Контекст: ...См.: Wolfram H. Die Goten. Mьnchen, 2001...
...S. 1047. Wolfram H. Die Goten. Munchen, 2001...

21. Šegvic K. Toma Splićanin. Zagreb, 1927. S. 140.
22. Pešut D. Goti koji su i Slaveni (Gothi qui et Slavi)//Migracijske teme. Zagreb, 1997. God. XIII. Br. 4. S. 310.
23. Šegvić K. Toma Splićanin. S. 158-159.
24. Hauptmann Lj. Podrijetlo hrvatskoga plemstva//Rad HAZU. 1942. Knj. 273. S. 92.
25. Kürbis B. Epitafium Boleslawa Chrobrego: Analiza literacka i historyczna//Roczniki historyczne. R. 55-56. Warszawa; Poznan, 1990. S. 119-120
26. Toma Arhiрakon. Kronika. S. 39-42.
27. Uglešić A. Nazočnost istočnih Gota u jugoistočnoj Europi u svjetlu arheolo.ke i povijesne izvorne građe. Disertacija. Filozofski fakultet u Zadru. Zadar, 1996. S. 122.
28. Posavec V. Prilog poznavanju ostrogotskog razdoblja u Dalmaciji//HZ. 1996. God. XLIX. S. 4.
29. Буданова В. П. Готы в эпоху Великого переселения народов. СПб., 1999. С. 196.
30. Vinski Z. Kasnoantička baština u grobovima ranog srednjeg vijeka kao činjenica i kao problem//VI Kongres arheologa Jugoslavije (Ljubljana, 1963). Beograd, 1964. S. 106-111.
31. Belošević J. Materijalna kultura Hrvata na jadranskoj obali od doseljenja do IX. stoljeća//Materijali XII: Deveti kongres arheologa Jugoslavije. Zadar, 1972. S. 297-317.
32. Bartolini E. I barbari: Testi dei secoli IV-XI scelti, tradotti e commentati. Milano, 1982. S. 654.
33. Abramić M. Gli Ostrogoti nell.antica Dalmazia // I Goti in Occidente. Spoleto, 1956. S. 37-41.
34. Kelemina J. Goti na Balkanu//Časopis za zgodovino in narodopisje. Maribor, 1932. God. XXVII. S.132.
35. Medini J. Provincia Liburnia//Diadora. Zadar, 1980. Sv. 9. S. 406-407.
36. Kelemina J. Popa Dukljanina «Libellus Gothorum» (I.VII): Studija o starogermanskih spominih v naši zemlji//Etnolog. Ljubljana, 1939. Let. 12. S. 19.
37. ВИИНJ. Т. I. С. 40-41, 45.
38. Antoljak S. Hrvati u Karantaniji: (Prilog seobi Hrvata iz Dalmacije u prekosavske krajeve i u 7. stoljeću)//Годишен зборник на Филозофскиот факултет на Универзитетот во Скопjе. Скопjе, 1956. Separat. S. 28-29.
39. Šlaus M. Kraniometrijska analiza srednjovjekovnih populacija sredi.nje Europe s posebnim osvrtom na pološaj hrvatskih nalazi.ta//SHP. Split, 1998. Ser. III. Sv. 25. S. 81.
40. Šlaus M. Kraniometrijska analiza srednjovjekovnih nalazi.ta sredi.nje Europe: novi dokazi o ekspanziji hrvatskih populacija tijekom 10. do 13. stoljeća//Opuscula archaeologica. Zagreb, 1999/2000. Sv. 23-24. S. 274.
41. Bratanić B. Uz problem doseljenja ju.nih Slavena // Zbornik Radova Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zagreb, 1991. S. 221-250.
42. Троjанови. С. Ватра у обичаjима и животу српског народа. Београд, 1930. С. 318-320.
43. Skok P. Etimologijski rjeиnik. Zagreb, 1973. Knj. III. S. 569.
44. Skok P. Etimologijski rjeиnik. Knj. II. Zagreb, 1972. S. 546.
45. Mašuranic V. Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rječnik. Zagreb, 1975. Sv. II. S. 1546.
46. Batović.., Oštrić O. Tragovi ilirske kulturne ba.tine u narodnoj kulturi našeg primorskog područja//Simpozij: Predslavenski etnički elementi na Balkanu u etnogenezi ju.nih Slavena: Posebna izdanja ANU BiH. Knj. XII: Centar za balkanološka ispitivanja. Knj. 4. Sarajevo, 1969. S. 269.
47. Alinei M. L'etnogenesi ladina alla luce delle nuove teorie sulle origini die popoli indoeuropei//Rivista Italiana di Dialettologia: Lingue dialetti societŕ, a. XXV (2001). Bologna. S. 57-58.
48. Simpozij: Predslavenski etnički elementi na Balkanu u etnogenezi ju.nih Slavena: Posebna izdanja ANU BiH.Knj. XII: Centar za balkanolo.ka ispitivanja. Knj. 4. S. 289.
49. Трубачев О. Н. Этногенез и культура древнейших славян. М., 1991. С. 229-230.
50. Попови. И. Историjа српскохрватског jезика. Нови Сад, 1985. С. 13-14.
51. Putanec V. Ubikacija klasičnih toponima Sisopa i Soroga u Zagreb i pitanje prisutnosti Slavena na Balkanu u 1. st. naše ere. Zagreb, 1992. S. 14.
52. Nikčević V. Kroatističke studije. Zagreb, 2002. S. 37-39.
53. Живкови. Т. Словени и Ромеjи. Београд, 2000. С. 174.
54. Vinski Z. Rani srednji vijek u Jugoslaviji od 400. do 800. godine//Vjesnik Arheolo.kog muzeja u Zagrebu. Zagreb, 1971. Ser. 3. Sv. V. S. 67.
55. Zelić-Bučan B. Takozvana prva seoba u Dalmaciju. činjenica ili pretpostavka?//Marulić. Zagreb, 1983. God. XVI. Br. 6. S. 613-621.
56. Gara.anin M., Kovačević J. Pregled materijalne kulture Ju.nih Slovena u ranom srednjem veku. Beograd, 1950. S. 138-176.
57. Petrović Đ., Prošić-Dvornić M. Narodna umjetnost. Beograd; Zagreb; Mostar, 1983. S. 33.
58. Vukanović T. P. Etnogeneza ju.nih Slovena. Vranje, 1974.
59. Petrić M. O pitanju porijekla običaja tatuiranja kod balkanskih naroda//Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu. Beograd, 1967. Vol. 39-40. S. 219.
60. Truhelka C. Tetoviranje katolika u Bosni i Hercegovini//GZM BiH. 1894. Ň. VI. № 2. S. 256.
61. Kuzmić M. Krsno ime//Nastavni vjesnik. Knj. XXXV. Zagreb, 1928. S. 202-204.
62. Truhelka Ж. Studije o podrijetlu. Zagreb, 1941. S. 80-81.
63. Rihtman C. O ilirskom porijeklu polifonih oblika narodne muzike Bosne i Hercegovine//Rad Kongresa folklorista Jugoslavije na Bjela.nici 1955. i u Puli 1952. Zagreb, 1958. S. 99-100.
64. Rihtman C. Die Hauptmerkmale der konstatierten Schichten in der traditionellen Musik und in den Musikinstrumenten Bosniens und Herzegowina//Radovi Naučnog društva Bosne i Hercegovine. Knj. XXVI: Odjeljenje istorijsko-filolo.kih nauka. Knj. 9. Sarajevo, 1965. S. 224..
65. Gavazzi M. Kulturna analiza etnografije Hrvata//Narodna starina. Knj. VII. Zagreb, 1928. S.119.
66. Mikic.. M. Die Ethnogenese der Illyrer in Jugoslawien aus der Sicht der Anthropologie//Ethnogenese europäischer Völker. Aus der Sicht der Anthropologie und Vor-und Frühgeschichte/Hrsg. von W. Bernhard und A. Kandler-Palson. Stuttgart; New York, 1986. S. 88..
67. Mikic.. Antropolo.ka struktura stanovni.tva Srbije. Beograd, 1988. S. 120.
68. Mikic.. O fizičkoj antropologiji u Srbiji i rezultatima istra.ivanja//Glasnik Srpskog arheolo.kog dru.tva. Beograd, 1995. Br. 10. S. 45-51..
69. Дaвидовиħ-Живановиħ С. Mementa archaelogica et eruditiva. Београд, 1999. С. 32.
70. Vinski Z. Betrachtungen zur Kontinuitätsfrage des autochtonen romanisierten Ethnikons im 6. und 7. Jahrhundert//Problemi della civiltŕ, e dell' economia Longobarda. Milano, 1964. S. 101-116.
71. Šlaus M. Kraniometrijska analiza srednjovjekovnih populacija sredi.nje Europe s posebnim osvrtom na pološaj hrvatskih nalazi.ta//SHP. Split, 1998. Ser. III. Sv. 25. S. 101-105.
72. Трубачев О. Н. Этногенез и культура древнейших славян. М., 1991. С. 241-242.
73. Попови. И. Историjа српскохрватског jезика. Нови Сад, 1985. С. 164.
74. Gara.anin M., Kovačević J. Pregled materijalne kulture Ju.nih Slovena u ranom srednjem veku. Beograd, 1950. S. 186-195.
75. Kuzmić M. Krsno ime//Nastavni vjesnik. Knj. XXXV. Zagreb, 1928. S. 334-345.
76. Mikic.. Antropolo.ka struktura stanovni.tva Srbije. Beograd, 1988. S. 127-129.

 

Tags: Byzantine empire, Commentarii / Articles, Balkans, ethnogenesis of slaves, croatians