English

Alimov, D. E. From zupanoi to arhontes: Social evolution or narrative construction?

Modified Date
Published Date:

Section: Commentarii

Posted in Commentarii

Title of the article From zupanoi to arhontes: Social evolution or narrative construction?
Authors Alimov, Denis Eugenievich, Candidate of Historical Sciences, St.-Petersburg State University, St.-Petersburg, Russia, This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
In the section Commentarii / Articles
Year 2013 Issue 2 Pages 15-44
Type of article RAR Index UDK   Index BBK  
Abstract The article discusses the passage from the 29th chapter of the Byzantine emperor Constantine VII Porphyrogenitus’ treatise De administrando imperio (c. 950) where is reported of how archontes, that are those who had hereditary power status, replaced so-called zupanoi-elders, who previously headed early Slavic societies in the Balkans. It was this information that was often considered a key evidence in favor of presumed stadiality of the development of Slavic social organization transformed from originally acephalous society (the zupanoi period) to a politically organized society in which there existed a princely power (the archontes period). The author raises a question to what extent the interpretation of this passage from the perspective of social evolution was determined by the information of the source itself, and by the theoretical context of current ideas about the nature of early Slavic society. Having examined the passage in the context of Constantine Porphyrogenitus’ perception of the early history of the Serbs and Croats, the author concludes that the passage on zupanoi and arhontes is not only ideologically motivated construction. In the case of this passage we deal with one of the first theoretical explanations of social evolution in barbarian society. The explanation proposed by the emperor looks so plausible and logical that harmonizes with current theories of acephalous society and secondary state formation. Meanwhile, the author argues, the real social development of early Slavic society was much more complex.
Keywords Constantine Porphyrogenitus, De administrando imperio, early Slavs, Serbs, Croats, župan, politogenesis
Full text version of the article. Article language russian
Bibliography
  • Akimova, Olga Anatol’evna. Formirovanie horvatskoi rannefeodal’noi gosudarstvennosti [The formation of the Croat early feudal statehood], in Litavrin, Gennadii Grigor’evich (ed.). Rannefeodal’nye gosudarstva na Balkanah. VI–XII vv. [The early feudal states in the Balkans]. Moscow: Nauka, 1985. Pp. 219–249. (In Russian.)
    Alemany, Augustí. From Central Asia to the Balkans: the title *ču(b)-pān, in Allison, Christine; Joisten-Pruschke, Anke; Wendtland, Antje (eds.). In Daēnā to Dîn: Religion, Kultur und Sprache in der iranischen Welt. Wiesbaden: Harrassowitz, 2009. Pp. 3–12.
    Alimov, Denis Eugenievich. «Pereselenie» i «kreschenie»: K probleme formirovaniya horvatskoi etnichnosti v Dalmatsii [«Migration» and «conversion»: On the formation of the Croat ethnicity in Dalmatia], in Studia Slavica et Balcanica Petropolitana. Vol. 2 (4). 2008. Pp. 94–116. (In Russian.)
    Alimov, Denis Eugenievich. Formirovanie horvatskoi etnopoliticheskoi obschnosti v Dalmatsii v zerkale etnogeneticheskoi traditsii [The formation of the Croat ethnopolitical community in Dalmatia in the mirror of an ethnogenetic tradition], in Rossiyskie i slavyanskie issledovaniya [Russian and Slavic Studies]. Minsk: BGU, 2009. Vol. IV. Pp. 93–101. (In Russian.)
    Alimov, Denis Eugenievich. Horvatskaya identichnost’ v rannee Srednevekovie: Problema interpretatsii [The Croat identity in the early Middle Ages: The problem of interpretation], in Vestnik SPbGU. Ser. 2. 2013. Vol. 4. Pp. 99–108. (In Russian.)
    Alimov, Denis Eugenievich. Horvaty v Dalmatsii v VII–IX vv.: Formirovanie etnopoliticheskoi obschnosti [The Croats in Dalmatia in 600–900 A. D.: The formation of an ethnopolitical community], in Popov, Vladimir Aleksandrovich (ed.). Rannie formy politicheskih system [Early forms of political systems]. Saint-Petersburg: Muzei antropologii i etnografii im. Petra Velikogo (Kunstkamera) Publ., 2012. Pp. 279–329. (In Russian.)
    Ančić, Mladen. Imperij na zalasku. Nestanak bizantske vlasti na istočnoj obali Jadrana u 9. stoljeću, in Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. 1999. Sv. 41. Pp. 1–20.
    Ančić, Mladen. Ranosrednjovjekovni Neretvani ili Humljani: Tragom zabune koju je prouzročilo djelo De administrando imperio, in Lučić, Ivan (ed.). Hum i Hercegovina kroz povijest. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Mostaru 5. i 6. studenog 2009. Knj. I. Zagreb, 2011. Pp. 217–278.
    Ančić, Mladen. Što «svi znaju» i što je «svima jasno». Historiografija i nacionalizam. Zagreb: Hrvatski institute za povijest, 2008. 270 p.
    Ančić, Mladen. The Waning of the Empire. The Disintegration of Byzantine Rule on the Eastern Adriatic in the 9th Century, in Hortus Artium Medievalium. 1998. Vol. 4. P. 15–24.
    Ančić, Mladen. Zamišljanje tradicije: Vrijeme i okolnosti postanka 30. glave djela De administrando imperio, in Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. 2010. Knj. 42. Pp. 133–152.
    Basić, Ivan. Neka pitanja tekstualne transmisije izvora Porfirogenetovih poglavlja o Dalmaciji, in Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. 2012. Knj. 44. Pp. 175–196.
    Belkov, Pavel Ludvigovich. «Epos migratsii» v sisteme atributov traditsionnoi vlasti [«Migration Epos» in the system of attributes of traditional power], in Popov, Vladimir Aleksandrovich (ed.). Simvoly i atributy vlasti: Genezis, semantika, funktsii [Symbols and attributes of power: Genesis, semantics, functions]. Saint-Petersburg: Muzei antropologii i etnografii im. Petra Velikogo (Kunstkamera) Publ., 1996. Pp. 63–71. (In Russian.)
    Belkov, Pavel Ludvigovich. Vozhdi i bigmeny (o mehanizmah stanovleniya vozhdestva) [Chiefs and bigmen (on the mechanisms of the making of chiefdoms)], in Popov, Vladimir Aleksandrovich (ed.). Rannie formy politicheskoi organizatsii: Ot pervobytnosti k gosudarstvennosti [Early forms of political organization: from primitiveness to state]. Moscow: Nauka Publ., 1995. Pp. 126–139. (In Russian.)
    Bogucki, Ambroży. Komes w polskich źródłach średniowiecznych (Roczniki Towarzystwa naukowego w Toruniu. Rocznik 76. Zeszyt 3). Warszawa; Poznań: Państwowe wydawnictwo naukowe, 1972. 117 p.
    Bondarenko, Dmitry Mikhailovich. Rodstvennyi i territorial’nyi printsipy organizatsii obschestva I fenomen gosudarstva [Kinship and territoriality principles in the organization of society and the phenomenon of the state], in Popov, Vladimir Aleksandrovich (ed.). Rannie formy politicheskih system [Early forms of political systems]. Saint-Petersburg: Muzei antropologii i etnografii im. Petra Velikogo (Kunstkamera) Publ., 2012. Pp. 99–134. (In Russian.)
    Borri, Francesco. White Croatia and the arrival of the Croats: An interpretation of Constantine Porphyrogenitus on the oldest Dalmatian history, in Early Medieval Europe. 2011. Vol. 19 (2). P. 204–231.
    Bromley, Yulian Vladimirovich. Stanovlenie feodalizma v Horvatii [The genesis of feudalism in Croatia]. Moscow: Nauka Publ., 1964. 407 p. (In Russian.)
    Budak, Neven. Die südslawischen Ethnogenesen an der östlichen Adriaküste im frühen Mittelalter, in Wolfram, Herwig; Pohl, Walter (eds.). Typen der Ethnogenese unter besonderer Berücksichtigung der Bayern. Teil 1. Wien, 1990. S. 129–136.
    Budak, Neven. Prva stoljeća Hrvatske. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1994. 248 p.
    Curta, Florin. Emperor Heraclius and the conversion of the Croats and Serbs, in Stepanov, Tsvetelin; Kazakov, Georgi (eds.). Medieval Christianitas. Different Regions, «Faces», Approaches (Mediaevalia Christiana, 3). Sofia, 2010. Pp. 121–138.
    Curta, Florin. The making of the Slavs: History and archaeology of the Lower Danube Region, c. 500–700. (Cambridge Studies in Medieval Life and Thought, Fourth Series). Cambridge; New York: Cambridge University Press, 2001. 463 p.
    Curta, Florin. The Slavic lingua franca (linguistic notes of an archeologist turned historian), in East Central Europe. 2004. Vol. 31. Pp. 125–148.
    Cvetković, Miloš. Uključivanje Slovena i Vlaha u sistem vizantijske provincijske organizacije na jugu Balkana do XI veka. Sličnosti i razlike, in Zbornik radova Vizantološkog instituta. 2012. Knj. 49. Pp. 19–41.
    Dopsch, Alfons. Die ältere Sozial- und Wirtschaftsverfassung der Alpenslawen. Weimar: H. Böhlau, 1909. 179 p.
    Dzino, Danijel. Becoming Slav, becoming Croat: Identity transformations in post-Roman and early medieval Dalmatia. Leiden; Boston: Brill, 2010. 271 p.
    Dzino, Danijel. Novi pristupi izučavanju ranog hrvatskog identiteta, in Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. 2009. Knj. 41. Pp. 33–54.
    Dzino, Danijel. Pričam ti priču: Ideološko-narativni diskursi o dolasku Hrvata u De administrando imperio, in Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. 2010. Knj. 42. Pp. 153–165.
    Ferluga, Jadran. Archon: Ein Beitrag zur Untersuchung der südslavischen Herrschertitel im 9. und 10. Jahrhundert im Lichte der byzantinischen Quellen, in Kamp, Norbert; Wollasch, Joachim (eds.). Tradition als historische Kraft. Berlin: de Gruyter 1982. Pp. 254–266.
    Ferluga, Jadran. Vizantija i postanak najranijih jуžnoslovenskih država, in Zbornik radova Vizantološkog instituta. 1968. Knj. XI. Pp. 55–66.
    Ferluga, Jadran. Vizantiska uprava u Dalmaciji. Beograd: Izdavačka ustanova Srpske akademije nauka, 1957. 169 p.
    Fokt, Krzysztof. Serbowie w najdawniejszym podziale Słowiańszczyzny, in Slavia Antiqua. 2003. T. XLIV. Pp. 9–32.
    Gillett, Andrew (ed.). On barbarian identity: Critical approaches to ethnicity in the early Middle Ages. Turnhout: Brepols Publishers, 2002. 265 p.
    Gorskiy, Anton Anatol’evich. Slavyanskoe rasselenie i evolutsiya obschestvennogo sloya slavyan [The Slavic migration and the evolution of the Slavic social system], in Budanova, Vera Pavlovna; Gorskiy, Anton Anatol’evich; Ermolova, Irina Eugenievna. Velikoye pereselenie narodov. Etnopoliticheskie i sotsial’nye aspekty [The Great Migration. Ethnopolitical and social aspects]. Moscow: Institut rossiyskoi istorii RAN Publ., 1999. Pp. 156–221. (In Russian.)
    Grachev, Viktor Petrovich. Iz istorii izucheniya slavyanskih srednevekovyh institutov (Vopros o zhupah i zhupanah v istoriografii) [From the history of studies on Slavic medieval institutions (The problem of zhupa and zhupan in historiography)], in Uchenye zapiski Instituta slavyanovedeniya AN SSSR. 1965. Т. 29. Pp. 178–209. (In Russian.)
    Grachev, Viktor Petrovich. Serbskaja gosudarstvennost’ v X–XIV vv. Kritika teorii «zhupnoj organizacii» [Serbian state in 10th–14th centuries. The criticism of the theory of «zhupa organization»]. Moscow: Nauka Publ., 1972. 332 p. (In Russian.)
    Grachev, Viktor Petrovich. Terminy «zhupa» i «zhupan» v serbskih istochnikah i traktovka ih v istoriografii (K izucheniju politicheskoj organizacii v srednevekovoj Serbii) [The terms «zhupa» and «zhupan» in Serbian sources and their interpretation in historiography (A study of political organization in medieval Serbia)], in Nikitin, Sergej Aleksandrovich (ed.). Istochniki i istoriografija slavjanskogo srednevekov’ja. Sbornik statej i materialov [Sources and historiography of the Serbian Middle Ages. Collected works and materials]. Moscow: Nauka Publ., 1967. Pp. 3–52. (In Russian.)
    Grafenauer, Bogo. Prilog kritici izvještaja Konstantina Porfirogeneta o doseljenju Hrvata, in Historijski zbornik. 1952. God. V. Br. 1–2. S. 1–56.
    Grafenauer, Bogo. Vprašanja županov, «Hrvatov» in ustoličevanja koroških vojvod, in Naša sodobnost. 1955. Letnik 3. Št. 11–12. Pp. 1125–1146.
    Hauptmann, Ljudmil. Dolazak Hrvata, in Zbornik kralja Tomislava (Posebna izdanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Knj. 17). Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1925. Pp. 86–127.
    Hauptmann, Ljudmil. Staroslovenska družba in obred na knežjem kamnu (Slovenska akademija znanosti in umetnosti. Razred za zgodovinske in družbene vede. Dela 10. Inštitut za zgodovino. Sekcija za občo in narodno zgodovino. 2). Ljubljana: Slovenska akademija znanosti in umetnosti, 1954. 164 s.
    Helimski, Eugen. On probable Tungus-Manchurian origin of the Buyla inscription from Nagy-Szentmiklós, in Studia Etymologica Cracoviensia. 2000. Vol. V. Pp. 268–277.
    Holzer, Georg. Zur Sprache des mittelalterlichen Slaventums in Österreich. Slavisch unter bairischem Einfluss, in Wiener Slavistisches Jahrbuch. 2002. Bd. 48. S. 53–73.
    Howard-Johnston, James D. Byzantine sources for Khazar history, in Golden, Peter B.; Ben-Shammai, Haggai; Róna-Tas, András (eds.). The World of the Khazars: New perspectives: Selected papers from the Jerusalem 1999 International Khazar Colloquium. Leiden: Brill, 2007. Pp. 163–193.
    Howard-Johnston, James D. The De administrando imperio: Are-examination of the text and a re-evaluation of its evidence about the Rus, in Kazanski, Michel; Nercessian, Anne; Zuckermann, Constantin (eds.). Les centres proto-urbains russes entre Scandinavie, Byzance et Orient. Actes du Colloque International tenu au Collège de France en octobre 1997. Paris: Éditions P. Lethielleux, 2000. Pp. 301–336.
    Janković, Đorđe. Srpsko pomorje od 7. до 10. stoleća. Beograd: Srpsko arheološko društvo: Želnid, 2007. 257 p.
    Jenkins, Romilly James Heald. Introduction, in Jenkins, Romilly James Heald (ed.). Constantine Porphyrogenitus. De administrando imperio. Vol. II: Commentary. London: Athlone Press, 1962. Pp. 1–8.
    Jurković, Ivan. Vrhrički i hlivanjski plemeniti rod Čubranića do sredine 15. stoljeća. Njihov društveni položaj, prostorni smještaj i gospodarska moć, in Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. 2006. Sv. 24. S. 25–69.
    Kadlec, Karol. O politycznym ustroju Słowian, zwłaszcza zachodnich, przed X wiekiem, in Bruckner, Aleksander; Niederle, Lubor; Kadlec, Karol (eds.). Encykłopedyja polska. T. IV. Cz. 2. Dz. V. Początki kultury słowiańskiej. Kraków: Nakładem Akademii Umiejętności, 1912. Pp. 31–73.
    Karbić, Damir. Hrvatski plemićki rod i običajno pravo. Pokušaj analize, in Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. 1998. Sv. 16. Pp. 73–117.
    Klaić, Nada. Noviji radovi na društvenoj problematici srednjovekovne Hrvatske, in Godišnjak istoriskog društva Bosne i Hercegovine. God. Х (1949–1959). Sarajevo, 1959. Pp. 333–354.
    Klaić, Nada. Postanak plemstva dvanaestero plemena kraljevine Hrvatske, in Historijski zbornik. 1959. God. XI–XII. Pp. 14–64.
    Koder, Johannes. Zu den Archontes der Slaven in De Administrando Imperio 29, 106–115, in Wiener Slavistisches Jahrbuch. 1983. Bd. 29. Pp. 128–131.
    Komatina, Predrag. Moravski episkop Agaton na Fotijevom saboru 879. g., in Šiljaković, Bogoljub (ed.). Srpska teologija danas (Zbornik radova Prvog godišnjeg simposiona održanog na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu 29–30. maja 2009). Beograd: Pravoslavni bogoslovski fakultet, 2010. Pp. 359–368.
    Komatina, Predrag. Osnivanje Patraske i Atinske mitropolije i Sloveni na Peloponezu, in Zbornik radova Vizantološkog instituta. 2009. Knj. 46. Pp. 27–52.
    Korać, Vojislav. Crkva sv. Tome u Prčanju u Boki kotorskoj, in Zbornik Filozofskog fakulteta u Beogradu. 1970. Knj.XI. Br. 1. Pp. 107–117.
    Korać, Vojislav. Martinići: Ostaci ranosrednjovekovnog grada. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti Publ., 2001. 219 p.
    Kostrenčić, Marko. Nacrt historije hrvatske države i hrvatskog prava. Zagreb: Školska knjiga, 1956. 235 p.
    Kovačević, Jovan. Od doseljenja Slovena do kraja XII vijeka, in Istorija Crne Gore. Knj. I. Od najstarijih vremena do kraja XII vijeka. Titograd: Redakcija za istoriju Crne Gore, 1967. Pp. 251–429.
    Kradin, Nikolaj Nikolaevich. Struktura vlasti v kochevyh imperijah [The power structure in nomadic empires], in Kradin, Nikolaj Nikolaevich; Bondarenko, Dmitrij Mihajlovich (eds.). Kochevaya al’ternativa social’noy evolucii [The nomadic alternative of social evolution]. Moscow: Centr civilizacionnyh i regional’nyh issledovanij RAN Publ., 2002. Pp. 79–90.
    Litavrin, Gennadii Grigor’evich. Slavinii VII–IX vv. — sotsial’no-politicheskie organizatsii slavyan [The 7th to 9th century Sklavinias as socio-political formations of the Slavs], in Etnogenez narodov Balkan i Severnogo Prichernomorya: Lingvistika, istoriya, arheologiya [The ethnogenesis of the peoples in the Balkans and the lands north of the Black sea: Linguistics, history, archaeology]. Moscow: Nauka Publ., 1984. Pp. 193–203. (In Russian.)
    Lončar, Miljenko. O Porfirogenetovoj Dalmaciji, in Diadora. 1990. Sv. 12. Pp. 391–400.
    Lončar, Miljenko. Porfirogenetova seoba Hrvata pred sudom novije literature, in Diadora. 1992. Sv. 14. Pp. 375–448.
    Łowmiański, Henryk. Początki Polski. Z dziejów słowian w I tysiącleciu n. e. T. IV. Warszawa: Państwowe wydawnictwo naukowe, 1970. 538 p.
    Lukin, Pavel Vladimirovich. «Startsi» ili «starshie»? O terminologii slavyanskoi «plemennoi» znati [«Elders» or «seniors»? On the terminology of Slavic «tribal nobility»], in Slavyanovedenie. 2010. Vol. 2. Pp. 12–30. (In Russian.)
     Madgearu, Alexandru. Were the župans really rulers of some Romanian early medieval polities?, in Revista de Istorie Socială. 2004. Vol. IV–VII. Pp. 15–25.
    Malingoudis, Phaedon. Die Institution des Župans als Problem der frühslavischen Geschichte, in Cyrillomethodianum. 1972. Vol. 2. Pp. 61–71.
    Mandić, Oleg. Bratstvo u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, in Historijski zbornik. 1952. God. V. Br. 3–4. Pp. 225–298.
    Marasović, Tomislav. «Quincunx» u ranosrednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije, in Starohrvatska prosvjeta. Ser. III. Split, 1990. Sv. 20. Pp. 215–224.
    Margetić, Lujo. Bilješke u vezi s nastankom hrvatske države u 9. stoljeću, in Budak, Neven (ed.). Etnogeneza Hrvata. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, 1995. Pp. 144–147.
    Margetić, Lujo. Bilješke uz Trpimirovu ispravu (CD I, 3–8), in Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu. 1993. God. 30. Br. 1. Pp. 47–51.
    Margetić, Lujo. Konstantin Porfirogenet i vrijeme dolaska Hrvata, in Zbornik Historijskog zavoda JAZU. Zagreb, 1977. Vol. 8. Pp. 5–88.
    Margetić, Lujo. Povezanost strukture hrvatskog društva i političkih odnosa u srednjem vijeku (do pojave staleža), in Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 2003. Knj. 487. Pp. 1–150.
    Milošević, Ante (Glavni urednik). Hrvati i Karolinzi. Dio II. Katalog. Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 2000. 396 p.
    Mishin, Dmitry Eugenievich. Sakaliba (slavyane) v islamskom mire v rannee srednevekov’e [The Sakaliba (Slavs) in the Islamic world in the early Middle Ages]. Moscow: Institut vostokovedeniya RAN Publ.; «Kraft+» Publ., 2002. 368 p. (In Russian.)
    Niederle, Lubor. Slavyanskie drevnosti [Slavic Antiquities] / Translated from Czech by T. Kovaleva and M. Khazanov. Moscow: Kul’turnyi tsentr «Novyi Akropol’» Publ., 2010. 744 p.
    Novaković, Bojan. Duklja u spisu De administrando imperio, in Zbornik radova Vizantološkog instituta. 2012. Knj. 49. Pp. 75–86.
    Novaković, Bojan. Karta kao izvor za poglavlja 29–36 spisa De administrando imperio, in Inicijal. Časopis za srednjovekovne studije. Beograd, 2013. Knj. 1. Pp. 33–48.
    Novaković, Bojan. Lontodokla i pitanje kontinuiteta Duklje, in Istorijski zapisi. 2006. Br. 1–4. Pp. 251–262.
    Novaković, Relja. Baltički Sloveni u Beogradu i Srbiji. Beograd: Narodna knjiga, 1985. 180 p.
    Novaković, Relja. Odakle su Srbi došli na Balkansko poluostrvo (Istorijsko-geografsko razmatranje). Beograd: Istorijski institut u Beogradu; Izdavačko preduzeće «Narodna knjiga», 1978. 415 p.
    Ostrogorski, Georgije. Porfirogenitova hronika srpskih vladara I njeni hronoločki podaci, in Istorijski časopis. 1948. Knj. 1–2. Pp. 24–29.
    Peisker, Jan. Die älteren Beziehungen der Slawen zu Turko-Tataren und Germanen und ihre sozialgeschichtliche Bedeutung. Berlin: W. Kohlhammer, 1905. 245 s.
    Peisker, Jan. The expansion of the Slavs, in Gwatkin, Henry Melvill; Whitney, James Pounder (eds.). The Cambridge Medieval History. Vol. II: The rise of the Saracens and the foundation of the Western empire. New York: The Macmillan Company, 1913. Pp. 418–458.
    Pleterski, Andrej. O «the Making of the Slavs» iznutri [On «the Making of the Slavs» from the inside], in Studia Slavica et Balcanica Petropolitana. 2008. Vol. 2 (4). Pp. 33–36. (In Russian.)
    Pleterski, Andrej. Strukture tridelne ideologije v prostoru pri Slovanih, in Zgodovinski časopis. 1996. Letnik 50. Št. 2. Pp. 163–185.
    Pleterski, Andrej. The trinity concept in the Slavonic ideological system and the Slavonic spatial measurement system, in Światowit. 1995. Vol. 40. S. 113–143.
    Procházka, Vladimir. Župa a župan, in Slavia Antiqua. 1968. Vol. 15. Pp. 1–59.
    Rački, Franjo. Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. stoljeća. Priredio Mladen Ančić. Zagreb: Golden marketing: Tehnička knjiga, 2009. 416 p.
    Ronin, Vladimir Karlovich. Gramota Tassilo III Kremsmjunsterskomu monastyrju [The charter of Tassilo III for the monastery in Kremsmünster], in Ivanov, Sergej Arkad’evich; Litavrin, Gennadij Grigor’evich; Ronin, Vladimir Karlovich (eds.). Svod drevnejshih pis’mennyh izvestij o slavjanah. T. ІІ (VII–IX vv.) [The collection of ancient source evidence on the Slavs. Vol. II (600–900 AD)]. Moscow: «Vostochnaja literatura» RAN Publ., 1995. Pp. 429–434. (In Russian.)
    Shusharin, Vladimir Pavlovich. Ranniy etap etnicheskoi istorii vengrov. Problemy etnicheskogo samosoznaniya [The early stage of the ethnic history of the Hungarians. The problems of ethnic self-consciousness]. Moscow: Rossiyskaya politicheskaya entsiklopediya (ROSSPEN), 1997. 512 p.
    Smiljanić, Franjo. O položaju i funkciji župana u hrvatskim srednjovjekovnim vrelima od 9. do 16. stoljeća, in Povijesni prilozi. Zagreb, 2007. Sv. 33. Pp. 33–102.
    Smiljanić, Franjo. Prilog proučavanju županijskog sustava sklavinije Hrvatske, in Budak, Neven (ed.). Etnogeneza Hrvata. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, 1995. Pp. 178–192.
    Todorov, Boris. Byzantine myths of origins and their functions, in Studia Slavica et Balcanica Petropolitana. 2008. Vol. 2 (4). Pp. 64–72.
    Vasil’ev, Valerii Leonidovich. Arhaicheskaya toponimiya Novgorodskoi zemli (Drevneslavyanskie deantroponimnye obrazovaniya) [The archaic toponyms of the Novgorod region (Early Slavic antroponymic forms)]. Velikiy Novgorod: Novgorodskiy gosudarstvennyi universitet imeni Yaroslava Mudrogo Ubl., 2005. 468 p. (In Russian.)
    Vedriš, Trpimir. Razgovor ugodni: Konstantin VII Porfirogenet i percepcije najranije hrvatske povijesti, in Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. 2010. Knj. 42. Pp. 13–36.
    Wasilewski, Tadeusz. Les župy et les županie des slaves mériodionaux et leur place dans l’organisation des etats médiévaux, in I Miedzynarodowy kongres archeologii słowiańskiej. Wrocław: Wydawnictwo Polskiej Akademii Nauk, 1970. Pp. 217–223.
    Wolfram, Herwig. Razmatranja o Origo gentis, in Budak, Neven (ed.). Etnogeneza Hrvata. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, 1995. Pp. 40–53.
    Živković, Tibor. Constantine Porphyrogenitus’ source on the earliest history of the Croats and Serbs, in Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. 2010. Knj. 42. Pp. 117–132.
    Živković, Tibor. De Conversione Croatorum et Serborum: A lost source. Belgrade: Institute of History: Čigoja štampa, 2012. 255 p.
    Živković, Tibor. Južni Sloveni pod vizantijskom vlašću 600–1025. 2. izd. Beograd: Čigoja štampa, 2007. 499 p.
    Živković, Tibor. Nova tumačenja vesti o južnoslovenskim gentes u De administrando imperio vizantijskog cara Konstantina VII Porfirogenita (944–959), in Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANU BiH. Sarajevo, 2012. Knj. 41. S. 201–210.
    Živković, Tibor. O počecima Bosne u ranom srednjem vijeku, in Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANU BiH. Sarajevo, 2010. Knj. 39. Pp. 149–161.
    Živković, Tibor. O takozvanoj «Hronici srpskih vladara» iz spisa De administrando Imperio cara Konstantina VII Porfirogeneta, in Krsmanović, Bojana; Maksimović, Ljubomir; Radić, Radivoj (eds.). Vizantijski svet na Balkanu. Beograd: Vizantološki institut SANU, 2012. Pp. 313–332.
    Živković, Tibor. On the baptism of the Serbs and Croats in the time of Basil I (867–886), in Studia Slavica et Balcanica Petropolitana. 2013. Vol. 1 (13). Pp. 33–53.
    Živković, Tibor. Portreti srpskih vladara (IX–XII vek). Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva: Novi Sad: Budućnost, 2006. 196 p.
    Živković, Tibor. Taktikon Uspenskog i tema Dalmacija, in Istorijski časopis. 2002. Knj. 48. Pp. 9–44.

 

Tags: Василий I, baptism of the Serbs and Croats, Constantine Porphyrogenitus, De administrando imperio, early Slavs, Croats, župan, politogenesis

  English